Ndị ọkà mmụta sayensị nke mba Amerịka achọpụtala na ikpuru nwere ike inye nde tọn nri 140 n'ụwa niile kwa afọ, gụnyere 6.5% nke ọka na 2.3% nke agwa. Ndị nchọpụta kwenyere na itinye ego na atumatu na omume ugbo nke na-akwado ọnụọgụgụ ikpuru na ụdị ala dị iche iche dị oke mkpa iji nweta ihe mgbaru ọsọ ọrụ ugbo na-adịgide adịgide.
Ikpuru ala bụ ihe dị mkpa maka iwulite ala dị mma ma na-akwado uto osisi n'ọtụtụ akụkụ, dịka imetụta nhazi ala, inweta mmiri, ịgbagharị ihe ndị dị ndụ, na inweta ihe oriri. Ikpuru ala nwekwara ike ịkpali osisi imepụta homonụ na-akwalite uto, na-enyere ha aka iguzogide nje ndị na-efe efe n'ala. Mana a kabeghị atụle onyinye ha na mmepụta ugbo zuru ụwa ọnụ.
Iji nyochaa mmetụta nke ikpuru ala na mmepụta ihe ubi dị mkpa n'ụwa niile, Steven Fonte na ndị ọrụ ibe ya si Mahadum Steeti Colorado nyochachara maapụ nke oke ikpuru ala, njirimara ala, na mmepụta ihe ubi site na data gara aga. Ha chọpụtara na ikpuru ala na-enye ihe dị ka 6.5% nke mmepụta ọka zuru ụwa ọnụ (gụnyere ọka, osikapa, ọka wit, na ọka bali), na 2.3% nke mmepụta legume (gụnyere soybean, peas, chickpeas, lentil, na alfalfa), nke ruru ihe karịrị tọn nde 140 nke ọka kwa afọ. Ntinye nke ikpuru ala dị oke elu na ndịda ụwa, na-enye 10% na mmepụta ọka na ndịda Sahara Africa na 8% na Latin America na Caribbean.
Nchọpụta ndị a so n'ime mgbalị mbụ e mere iji chọpụta uru nke ihe ndị dị ndụ n'ala bara na mmepụta ugbo zuru ụwa ọnụ. Ọ bụ ezie na nchọpụta ndị a dabere na nyocha nke ọtụtụ nchekwa data dị n'ebe ugwu zuru ụwa ọnụ, ndị nchọpụta kwenyere na ikpuru ala bụ ihe dị mkpa na mmepụta nri zuru ụwa ọnụ. Ndị mmadụ kwesịrị inyocha ma kwalite omume njikwa ugbo gburugburu ebe obibi, mee ka biota ala dum sie ike, gụnyere ikpuru ala, iji kwado ọrụ gburugburu ebe obibi dị iche iche nke na-akwalite nkwado ogologo oge na iguzogide ọrịa ugbo.
Oge ozi: Ọktoba-16-2023